U ovom članku otkrivamo kako umor može biti posljedica smanjene osjetljivosti stanica na inzulin, često i prije nego što se razvije šećerna bolest. Na kraju vas čeka naš prijedlog suplementacije za stabilizaciju inzulinske rezistencije, a detaljnije o prepoznavanju i rješavanju ovog problema govorimo u snimci masterclassa Inzulinska rezistencija od puberteta do menopauze.
Jedno istraživanje je pokazalo da žene s PCOS-om su češće gladne 1 sat nakon obroka u odnosu na ispitanice koje nisu imale PCOS (Japur i sur., 2019).
Ako se pronalaziš u ovome, prvo treba pogledati sastav obroka, a potom i raspored kojim obroke konzumiraš. Ukoliko je prethodni obrok sadržavao premalo kilokalorija, proteina, masnoća i vlakana za tvoje potrebe, zasigurno ćeš vrlo brzo nakon obroka osjećati glad. No glad se može pojaviti i ako si unijela dovoljno kilokalorija, ali su one bile „prazne“ odnosno obrok je imao previše ugljikohidrata i preveliko glikemijsko opterećenje.
Ako se glad javlja bez obzira na promjene u prehrani, preporučamo napraviti krvne pretrage i konzultirati liječnike. Pretraga koju preporučamo napraviti, pogotovo ako planiraš trudnoću, je OGTT (test opterećenja glukozom) o kojem više možeš pročitati u našem blog postu OGTT (test opterećenja glukozom) da ili ne i zašto?
Primjećuješ li veću glad nakon neprospavane noći?
Kada govorimo o regulaciji glukoze u krvi, posebnu pažnju bi trebalo posvetiti noćnim razinama glukoze u krvi. Samo jedan sat hipoglikemije tijekom noći može povećati osjećaj umora sljedeći dan (King i sur., 1998). Ranija večera s dostatnim unosom proteina, oko 18 h umjesto u 21 h, pomaže regulaciji glukoze i poboljšava metabolizam masti sljedeći dan (Nakajima i sur., 2021), što često znači i manje umora.
U svemu tome može pomoći i adekvatan unos magnezija kroz prehranu, a pred spavanje je korisno posegnuti i za suplementom poput Terranovinog Magnezij 100 mg, kompleks.
Kada se tijelo istovremeno bori s viškom glukoze, visokim razinama inzulina i čestim padovima glukoze u krvi, to iscrpljuje njegove rezerve energije i nutrijenata. Ako ih ne nadoknađujemo na vrijeme, stanice ostaju bez “alata” za normalno funkcioniranje i obnovu. Oštećenja se gomilaju, a organizmu treba još više energije za popravak i tako nastaje začarani krug umora.
U tom slučaju, prednost treba dati namirnicama bogatim antioksidansima: orašastim plodovima, sjemenkama, začinima (đumbir, kurkuma, cimet), narančastom i zelenom lisnatom povrću te bobičastom voću.
Suplementi također mogu biti korisni jer donose antioksidanse u jačim dozama, a pojedini suplementi mogu ciljano i poboljšati baš kontrolu glikemije, kao što je to alfa lipoična kiselina.
Uz dovoljno odmora, važnu ulogu ima i prehrana. No kod povećanih potreba sama prehrana često nije dovoljna i tu nam suplementi mogu biti vrijedna podrška.
Uz doručak: Krom, cimet i lipoična kiselina
Krom je mineralni element koji pomaže poboljšati osjetljivost na inzulin i podržati regulaciju glukoze u krvi, što je posebno važno kod inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Cimet i alfa lipoična kiselina također mogu pomoći zbog svog antioksidativnog djelovanja.
Uz večeru: Vitamin D3 2000 IU, kompleks
Vitamin D je protuupalni nutrijent čiji manjak nepoželjno djeluje na kontrolu glikemije posebno kod ljudi koji se bore s pretilošću (Chen i sur., 2024).
Pred spavanje: Magnezij 100 mg, kompleks
Magnezij je mineralni element koji je korisno suplementirati kada je kvaliteta sna loša, a može poboljšati i inzulinsku osjetljivost kod osoba koje su u riziku od razvoja dijabetesa (Verones i sur, 2021).
Tara Gabriela Martinko, mag.nutr, Maja Obrovac Glišić, mag.nutr.
