Ne kaže se bez razloga da ljubav ide kroz želudac, i ako je tako, onda sreća u krv ulazi kroz crijeva.
Da, nisu ta crijeva tu samo da nam olakšaju utrobu. Preko 80% hormona sreće (serotonina) se proizvodi u crijevima i 80% imuniteta je upravo u crijevnoj sluznici. Ako sluznica nije zdrava i ako ono što se nalazi u probvnoj cijevi nije u adekvatnom obliku, onda riskiramo neravnotežu iliti crijevnu disbiozu (disbalans), ali i pad imuniteta.
Jedan od ključnih faktora za održanje te ravnoteže, uz želučanu kiselinu i ostale probavne sokove, te vitamine i mineralne tvari, čine probavni enzimi. Znaš li da nam velik dio vitamina i minerala koje nam se preporuča uzimati, treba upravo za aktivaciju probavnih i drugih enzima?
Što su enzimi?
Čim mi pomislimo na hranu, enzimi se već u ustima počinju lučiti i luče se kroz cijeli probavni trakt pa i u crijevima. Bez probavnih enzima ne bi bila moguća pretvorba namirnica s tanjura u molekule koje grade naše tijelo i imaju razne funkcije u tijelu. Enzimi su u biti jedna vrsta proteina s važnom funkcijom cijepanja složenih molekula.
Naši se obroci sastoje od složenih kompleksa ugljikohidrata, vlakana, masti i proteina, i istovremeno nam se za potrebe probave takvih obroka, luče i enzimi za razgradnju različitih hranjivih tvari: ugljikohidrata (amilaze) i masti (lipaze) i proteina (proteaze). Poput začaranog kruga, vitamini i mineralne tvari ih hrane, trebaju nam pak za proizvodnju i aktivaciju enzima koji će nam omogućiti oslobađanje energije i gradivnih blokova iz hrane.
Kako tijelo zna kada koje enzime treba lučiti?
Mehanizam pokretanja izlučivanja enzima kada krene probava, vrlo je složen postupak i možete se pitati kako tijelo zna kada i koje enzime treba lučiti. Mogu vam pričati litanije, no najvažnije je reći da proces kreće u mozgu, a ponekad znam reći i od srca. Emocije su kapetan ovog broda. Možda najvažnija informacija je da ukoliko mozak (ako mu je srce reklo) procijeni da organizmu trenutno nije prioritet hranjenje, lučenje probavnih sokova staje ili se smanjuje. Energija se usmjerava na ono što jest prioritet. Ako je tijelo kronično pod stresom, mozak kronično može slati informaciju „probava nije prioritet“ i to će značiti da će lučenje probavnih enzima biti značajno umanjeno, čak do 30%. Ako mozak šalje informaciju da probava nije prioritet, ako je produkcija probavnih enzima oslabljena, onda do 30% hrane neće biti dobro pripremljeno za crijeva pa će u crijevima raditi problem. Sigurno ste čuli da je u crijevima i 80% imuniteta. Nažalost, manjak enzima, umanjit će tim putem preko crijeva i učinkovitost našeg imunosnog sustava.
Da li je reprodukcija prioritet?
U takvom stanju nažalost ni reprodukcija nije biološki prioritet. Ovo se jednako odnosi i na muškarce gdje kroničan stres raznim mehanizmima pa tako i putem probavnih enzima i crijevne neravnoteže, može dovesti do lošijeg spermiograma; i na žene gdje posljedica može biti izostanak ovulacije, nedovoljno zadebljanje endometrija i/ili loša kvaliteta jajnih stanica. Sve ovo treba uzeti u jednom širem kontekstu raznih utjecaja na plodnost i reprodukciju no svakako je jedan bitan aspekt. Ako samo pomislimo koliko je adekvatan unos proteina važan za hormonsku ravnotežu, jasno nam je da se ti proteini moraju moći razgraditi u tijelu, a za to nam trebaju enzimi. Ukoliko proteini ostaju nerazgrađeni kako treba, riskiramo i autoimune bolesti (pročitaj ovdje više ako imaš Hashimoto).
Sastavila sam kao odgovor na upite mojih pratiteljica, jedan vodič za poboljšanje lučenja probavnih enzima, a time i probave i imuniteta i hormonalnog zdravlja te plodnosti. On je besplatan za sve one koji su pretplatnici na moj newsletter.
Prijavi se ovdje na moj newsletter i saznaj kada manjak probavnih enzima utječe na plodnost i što možeš poduzeti. Kao pretplatnica, imaš pristup knjižnici besplatnih materijala gdje i novi vodič možeš preuzeti besplatno!
