Živimo u svijetu ekstrema, gdje ljudi ili ne vježbaju uopće, ili pretjeruju s tjelovježbom. Ni jedno ni drugo nije dobro za ravnotežu hormona, kako spolnih, tako štitnjače, inzulina, kortizola itd. Ako ništa drugo, redovno kretanje nam je nužno kako bi se omogućila adekvatna cirkulacija hormona i drugih signalnih molekula i hranjivih tvari tijelom, i već to je vrlo bitno. No jeste li svjesni koliku ulogu redovna tjelesna aktivnost igra u imunitetu i regulaciji upalnih stanja?
Mišići su tu da se koriste, kosti su tu da nas podržavaju u raznim kretnjama. I ti organi su dio cijelog tijela te su detaljno i duboko isprepleteni sa svim drugim organima i aspektima našeg postojanja. Sigurno ste doživjeli da vas runda igranja s loptom ili otrčan krug oko jezera napuni i energijom i opusti i razveseli, da prodišete punim plućima. Isto tako ste se sigurno osjetili ponekad i stisnutima i anksioznima tijekom dugog sjedenja u zatvorenom prostoru ili u automobilu. Kako tjelovježba utječe na naše emocije, tako utječe i na metaboličke funkcije i na imunitet.
Kada duboko dišemo, mi pokrećemo dijafragmu i sve one duboke mišiće abdomena i zdjelice. Time omogućujemo i plućima, ali i ostatku tijela da diše na staničnom nivou. Disanje je osnova izmjene tvari, hrane koja dolazi do tkiva, nusprodukata i štetnih tvari koji moraju izaći iz tkiva. Osim toga, time to disanje kroz pokret djeluje umirujuće na nas pa i na taj način doprinosi metaboličkoj ravnoteži, a indirektno i optimalnom imunitetu.
Kada pokrećemo naše mišiće, ono radi, i održava niz mitohondrija u funkciji. Kaže se da što su nam velike skupine mišića funkcionalnije (s funkcionalnim mitohondrijima), to smo vitalniji. I lako je biti vitalan u dvadesetima, no cilj je kroz ovaj ubrzani, sjedilački način života ostati vitalan u srednjoj reproduktivnoj dobi, a da ne govorimo koliko je to bitno za kvalitetu života u starosti. Veliki funkcionalni liječnici znaju tako davati preporuke da se s namjerom povratka hormona u ravnotežu, pozornost obraća na kvalitetno disanje i na vježbe mobilnosti, ali i snage i funkcionalnosti velikih mišićnih grupa kao što su abdomen, leđa, stražnjica i noge.
Istovremeno, ono što se nikako ne preporučuje ženama koje su već kronično iscrpljene i u hormonalnom i metaboličkom disbalansu, da pretjeruju s trčanjem i vrlo intenzivnim programima vježbanja, posebno u večernjim satima u danu zbog utjecaja na kortizol i melatonin (pročitaj tekst Higijena spavanja i neplodnost). Kronična iscrpljenost traži odmor i podršku, nipošto dodatna iscrpljivanja. Ako ste nakon tjelovježbe umorniji nego prije, to je bila kriva odluka.
I zadnji benefit tjelovježbe na zdravlje hormona i plodnost koje ovdje navodim, jest znojenje kao jedna od vrlo učinkovitih i gotovo besplatnih metoda detoksikacije. Ne samo da nam pomaže oko izbacivanja štetnih tvari, nego nam znojenje može pomoći u regulaciji estrogena!
Žene, budite nježne i mudre prema svom tijelu i uvažite faze menstrualnog ciklusa pri planiranju tjelovježbe i aktivnosti – nismo svaki tjedan hormonalno jednako snažne, izdržljive, kreativne, budne itd.
