Menu
Prehrana za trudnoću zapravo počinje prije trudnoće. Tijelo žene koja će nositi novi život prva je kuća i jedini izvor hranjivih tvari, ali i ostalih informacija tom novom biću, novom biseru u nastajanju!
Preko tijela majke, bebica dobiva hranjive i zaštitne tvari, no nažalost i neke štetne tvari iz okoline te kroz tijelo majke percepira vanjski svijet koji će za 9 mjeseci upoznati!
Period prije trudnoće
Zašto je ovaj prekoncepcijski period toliko važan? Jeste li ikad u životu imali anemiju? Bili ste umorni, iscrpljeni, došli liječniku ili nutricionisti, prvi vam je izvadio krv, drugi pogledao vaš dnevnik prehrane i prijavljene simptome i zaključiše da imate anemiju, da ne unosite dovoljno željeza hranom i da trebate nadomjesnu terapiju željezom. Dobili ste uputu da konzumirate više hrane bogate željezom i tabletice dodatka prehrani koji sadrži željezo (idealno i vitamin C uz to za bolju apsorpciju, možebitno i vitamine B skupine) i onda ste tu terapiju uzimali 3-6 mjeseci ili dulje ovisno o težini i tipu anemije. Što ovime želim reći? Jednom kada se utvrdi nutritivni deficit, nije moguće u roku od odmah nadoknaditi taj nedostatak hranjivih tvari. Tijelu je potrebno neko vrijeme da popuni deficit i stabilno zadrži normalni, poželjni status.
Većina žena saznaje da su trudne tek nakon što je prošlo prvih par tjedana trudnoće koji su uz to vrlo ključni i važno je da upravo tada žena ima dovoljno svega u “frižideru prve djetetove kuće”. S druge strane, sve veći broj žena ima izazova s ostvarenjem trudnoće, a neki od razloga mogu biti povezani sa stupnjem uhranjenosti i nutritivnim deficitima. Stoga je jako važno za optimalno začeće i zdravlje embrija u tim prvim tjednima, nadalje mjesecima trudnoće, da žena i prije trudnoće učini sljedeće:
Što provjeriti prije trudnoće?
Iako ovdje primarno pišem o nutritivnom statusu, statusu hranjivih tvari u organizmu buduće majke, kratko ću napomenuti još nešto što je jako važno, a povezano je sa nutritivnim statusom. Prije no što popišem koje nutrijente valja provjeriti, napomenula bih da pozornost treba obratiti i na razne upalne procese u tijelu, mentalno zdravlje, imunitet, hormonalni status, neurološko zdravlje, a jedan od vrlo bitnih faktora je kontrola glikemije! Ono što je neizostavno jest kontrola svog menstrualnog ciklusa, moja preporuka je praćenje simptotermalnom metodom (ovdje možeš naučiti kako se to radi) Zašto je i to važno? Zato što razni upalni procesi, stres, opterećen imunitet, narušen metabolizam tvari – dodatno troše resurse i povećavaju potrebu za hranjivim tvarima!
Ukratko, prije planiranja obitelji i muškarci i žene bi trebali iskontrolirati minimalno sljedeće nutritivne parametre:
Moj je savjet da to učinite barem 6 mjeseci ranije kako biste u slučaju otkrivanja nekog deficita ili problema, imali vremena to iskorigirati bez da se osjećate pod pritiskom ili u stisci s vremenom, posebno ako planirate postupke medicinski potpomognute oplodnje. Ti su postupci tijelu skupi energetski, ali su zahtjevni i financijski gledano.
Kako izbjeći ili korigirati nutritivne deficite
Vrlo je važno znati što sve utječe na naš nutritivni status da bismo znali i kako ga održavati optimalnim. Jasno je kao dan da ako ne unosimo dovoljno hranjivih tvari koje su esencijalne (tijelo ih ne može samo stvoriti nego ih moramo dobiti izvana, hrane ili suplemenata) da ćemo se kad tad naći u deficitu. Dakle da bismo imali dovoljno vitamina i mineralnih tvari, moramo ih redovno unositi hranom. No problem nastaje u tome što nismo svi jednaki i nemamo svi jednake potrebe niti mogućnosti pretvorbe i iskoristivosti hranjivih tvari iz hrane koju konzumiramo. S jedne strane možemo imati problem genetike zbog čega netko npr. ne može iskoristiti sve folate iz hrane i suplementa folne kiseline i u potpunosti ih prevesti u metabolički aktivni oblik (o tome više u nekom drugom članku). Sličan problem može biti sa vitaminom D i nekim drugim tvarima. U tim slučajevima će dvije osobe različitog genetskog potencijala, trebati različite količine folata i vitamina D da bi održavale svoju homeostazu čak i u slučaju da su im potrebe na osnovu veličine tijela i tjelesne potrošnje za tim tvarima identične.
Druga stvar koja utječe na iskoristivost i potrebu za hranjivim tvarima je naš zdravstveni, ali i psihofizički status. Osoba koja je pod kroničnim stresom, kronično iscrpljena, ili pak osoba koja je kronično pod nekim upalnim stanjem (npr. inzulinska rezistencija, dijabetes, upalna bolest crijeva, reumatizam i sl.) , imat će puno veće potrebe za većinom vitamina i minerala jer njihov organizam 1) ima veće potrebe i 2) izgledno slabije upija (apsorbira) te hranjive tvari. Napominjem da kronična iscrpljenost i emotivni stres izrazito troše hranjive tvari (posebno antioksidanse) pa ih u takvim stanjima trebamo unositi više.
Ono što se realno događa, je da smo više manje svi pod nekim vidom kroničnog stresa, da li od kredita, straha od bolesti, nesređenih obiteljskih ili poslovnih odnosa, i prema tome u povećanim potrebama za hranjivim tvarima, a istovremeno jedemo hranu siromašnu vitaminima i mineralima, i dodatno je k tome prisutan problem da je hrana koja nam je komercijalno dostupna uglavnom osiromašene nutritivne vrijednosti no što je to bila ranije. Osim što sadrži manje hranjivih tvari no ranije, sadrži više štetnih tvari zaostalih iz proizvodnje i to opet kao u začaranom krugu doprinosi povećanju potreba za vitaminima i mineralima i drugim esencijalnim tvarima (aminokiselinama i masnim kiselinama).
Moj je savjet uložiti u informiranost o sastavu hrane i konzumacija što većeg udjela organski i lokalno proizvedene hrane u sezonskom ritmu.
U drugom koraku savjetujem provjeriti s nutricionistom što je to točno za tebe zdrava prehrana i naučiti što to točno za tebe individualno znači zdravo se hraniti (jer ono što je za mene zdravo, tebi može biti upravo suprotno ako je takva tvoja genetika i tjelesni status i tjelesna potreba). Fini domaći kruh s maslinovim uljem, rukolom i srdelama može biti divan ručak bogat hranjivim tvarima, no ako imaš problema sa histaminom i glutenom i često jedeš plavu ribu s kruhom (taman da je naj “bio” i naj “domaći friško mljevenog brašna”) dugoročno će ti škoditi, povećavati inflamaciju u tijelu i doprinositi npr. problemu endometrioze i/ili neplodnosti.
U trećem koraku savjetujem da si žena koja ulazi u trudnoću osigura kontinuiranu podršku nutricioniste kroz trudnoću jer nadzor treba održati kroz cijelu trudnoću koja po tromjesečjima ima neke svoje specifičnosti kada su u pitanju potrebe za hranjivima tvarima. O tome detaljnije pogledaj ovaj video blog post!
Za kraj najvažnija poruka. Javite se nutricionisti, utvrdite svoje potrebe i pod stručnim vodstvom ih korigirajte. Ne zato što sam ja nutricionist i zarađujem od savjetovanja o prehrani, već zato što trudnoća je stanje u kojem žena treba imati dovoljno hranjivih tvari da osigura 1) OPTIMALAN rast i razvoj bebe 2) svoje tijelo kroz trudnoću i 3) svoje tijelo nakon trudnoće dok brine o djetetu. A nije da smo se svi automatski rodili sa saznanjem kako se to sve osigurava.
Jako me ljuti preporuka koja se često daje ženama da samo jedu raznoliko i domaće i tada ne moraju brinuti. Tebi, meni i tvom liječniku, raznoliko i domaće vrlo vjerojatno znači tri različita tipa prehrane. A prehrana je u trudnoći toliko važna da se nipošto ne smije banalizirati i svesti na preporuku “ma samo jedi raznoliko i domaće”.
Stručnjaci s razlogom studiraju i izučavaju nutricionizam godinama kako bi dali svakome adekvatnu preporuku. Ono na što se u navedenom primjeru banaliziranja često zaboravi jest sljedeće: trudnoća je takvo stanje koje će sve poduzeti da dijete (plod) dobije što više hranjivih tvari, ako treba, čak i na uštrb majke. I što se onda dogodi s majkom, ona rodi zdravo dijete, no sama je često toliko isrcpljena, depresivna i boležljiva da nije u stanju optimalno brinuti ni o sebi ni o djetetu po porodu. Prehrana u trudnoći nije tu samo zato da se folatom prevenira defekt neuralne cijevi i da dijete nema kretenizam ili noge oxerice.
Adekvatna prehrana u trudnoći služi i da majka iz te trudnoće izađe adekvatno uhranjena te bude sposobna fizički i psihički dalje funkcionirati kao majka i kao žena! Hrana ne prevenira samo fizičke probleme, prehrana u trudnoći prevenira i česte mentalne poremećaje od kojih najčešće spominjemo anksiozna i depresivna stanja no tu je i dugoročno mentalno zdravlje te žene i prevencija rizika od demecija.
