Ovo je članak za tebe, ako ti razine vitamina D nisu optimalne i često moraš suplementirati da bi korigirala njegov nedostatak no pred ljeto si dobila uputu da zbog sunčanja to nije potrebno. U nastavku donosimo objašnjenje da li je to doista tako i uputu kako konačno postupiti u svoju korist.
Receptori vitamina D su pronađeni u cijelom ljudskom organizmu što ukazuje na njegove brojne funkcije. Neke od njih uključuju inhibiciju upalnih procesa, regulaciju imunološkog odgovora i utjecaj na crijevnu barijeru. Osim navedenog vitamin D ima važnu ulogu u patogenezi dijabetesa, pretilosti i IBS-a te ostalih autoimunih bolesti, no važan nam je i za ravnotežu spolnih hormona i plodnost.
Koncentracije između 50 i 75 nmol/L smatraju se manjkom (insuficijencijom) vitamina D. Vrijednosti <50 nmol/L smatraju se nedostatkom (deficitom) vitamina D. U oba slučaja preporuka je povećati unos vitamina D i razumno se izlagati sunčevoj svjetlosti kako bi se 25-hidroksivitamin D u serumu održao na najmanje 75 nmol/L (30 ng/mL) i poželjno na 100-150 nmol/L (40-60 ng/mL) kako bi se postigle optimalne ukupne zdravstvene dobrobiti vitamina D kod zdravih osoba.
Kod autoimunih bolesti poput Hashimotovog hipotireoditisa ili kroničnih upalnih bolesti poput PCOS-a i endometrioze, posebno je važna redovita kontrola i održavanje serumskih koncentracija vitamina D.
To znači da ako je vitamin D u lipnju oko 50 nmol/L, nije dovoljno prihvatiti preporuku: ,,ljeto je i to će se riješiti samo od sebe, dovoljno je da se sunčate”, nego je potrebno uzeti suplemente vitamina D prema dobivenim nalazima i tijekom ljeta i nakon ljeta status kontrolirati i prema nalazima prilagoditi dozu suplementacije.
Za držanje remisije kronične bolesti nije dovoljno biti na 76 nmol/L ako je optimalno više od 75 nmol/L, već nam kontinuirano treba status viši od 100 nmol/L.
Potrebno je redovito kontrolirati status i ne dopuštati da pada. Ako ste od liječnika dobili na recept 25 000 IU ili više doze, potrebno je uz to kontrolirati kalcij i uzimati magnezij u pravome obliku te paziti na unos hrane bogate vitaminom K.
Na razinu vitamina D u serumu ne utječe samo izlaganje suncu i suplementacija već i prehrana te način života.
Glavni izvor vitamina D dolazi iz proizvodnje u koži nakon izlaganja suncu. Prehrana je alternativni, ali manje učinkovit izvor vitamina D, koji je odgovoran za samo 20% tjelesnih potreba. Stupanj pigmentacije kože još je jedan ograničavajući korak u proizvodnji vitamina D, budući da ultraljubičaste zrake imaju ograničen prodor u tamnu kožu, stoga osobe tamnije puti imaju veću vjerojatnost da će imati niže razine vitamina D od onih sa svjetlijom kožom.
Danas je sve češći nedostatak vitamina D, čak i preko ljetnih mjeseci, radi nanošenja krema sa zaštitnim faktorima, čime se znatno smanjuje proizvodnja vitamina D. Ovo naravno ne znači da ne trebate nanositi zaštitnu kremu preko dana (preporuka je apsolutno DA!), no bilo bi poželjno da izlažete tijelo suncu 15-ak minuta u jutarnjim i večernjim satima kada je razina UV svjetla niža.
Hrana koja sadrži vitamin D: uključujući masnu ribu (kao što su losos i skuša te tuna no s konzumacijom tune treba biti oprezan zbog akumulacije teških metala i zato ju je bolje izbjegavati ili barem minimizirati), žumanjak jajeta, gljive, jetra, sir i jogurt.
Nužno je u trudnoći održavati dobar status vitamina D jer se smanjuje rizik od preeklampsije, intrauterine smrtnosti, prijevremenog poroda, rođenja novorođenčeta premalog za gestacijsku dob i neonatalne smrtnosti.
Nedostatak vitamina D u trudnoći također ima negativan utjecaj na stabilnost glikemije. Za više informacija kako se možeš samostalno pripremiti za trudnoću pogledaj u tečaju Pripreme za začeće i trudnoću.
Istraživanja su pokazala da su niske razine vitamina D povezane s neplodnošću. Niske razine vitamina D u pacijentica s endometriozom upućuju da proliferativni i upalni procesi mogu biti nekontrolirani nedostatkom vitamina D. Suplementacija vitamina D značajno je smanjila nelagodu i bol u zdjelici kod žena s endometriozom u randomiziranim, dvostruko slijepim, placebom kontroliranim ispitivanjima. Za više o specifičnom problemu endometrioze i koje sve vitamine i minerale trebaš provjeriti i potencijalno suplementirati prouči u Masterclassu o priraslicama, začepljenim jajovodima i endometriozi.
Istraživanja su pokazala prisutnost nedostatka vitamina D u bolesnika sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) te da je suplementacija smanjila simptome IBS-a i poboljšala kvalitetu života pacijentima. Ljudi s IBS-om imaju narušenu crijevnu mikrobiotu, što uzrokuje nadutost i dijareju. Vitamin D je bitan hormon za održavanje funkcije crijevne barijere. Studije su pokazale da vitamin D kod IBS-a mijenja crijevnu floru povećavajući relativnu brojnost korisnih bakterija (npr. Ruminococcus, Akkermansia, Faecalibacterium, Lactococcus, Coprococcus, Bifidobacteria) i smanjujući bakterije Firmicutes.
Suplementacija vitamina D pomaže u smanjenju razine antitijela štitnjače (antiTg i antiTPO), poboljšanju funkcije štitnjače i poboljšanju drugih markera autoimunosti, kao što su citokini, npr. IP10, TNF-α i IL-10, te omjer T-stanica, kao što su Th17 i Tr1.
Vitamin D može pomoći u kontroli autoimunosti i poboljšanju funkcije štitnjače i potencijalno kliničkih ishoda bolesnika s Hashimotom. Za više informacija kako dovesti Hashimoto u kontrolu pogledajte Masterclass Hahsimoto i prehrana.
Vitamin D je definitivno parametar kojeg ne želiš prepustiti slučaju i prognozi, posebno ako planiraš trudnoću, imaš neku od navedenih kroničnih bolesti ili problema s probavom i kožom. Uvijek je važno da se suplementacija bazira na provjeri statusa vitamina D u serumu pa je bolje i svakih mjesec do dva raditi laboratorijska testiranja dok god se status ne stabilizira, nego riskirati kronični manjak tog važnog vitamina. Problem je što nećemo svi jednako reagirati na istu dozu suplementacije vitamina D i zato je važno uz suplementiranje, redovno kontrolirati da li postižemo željeno dizanje tog vitamina u serumu.
Autori:
Literatura:
Charoenngam N, Holick MF. Immunologic Effects of Vitamin D on Human Health and Disease. Nutrients. 2020 Jul 15;12(7):2097. doi: 10.3390/nu12072097. PMID: 32679784; PMCID: PMC7400911.
Lebiedziński F, Lisowska KA. Impact of Vitamin D on Immunopathology of Hashimoto’s Thyroiditis: From Theory to Practice. Nutrients. 2023 Jul 17;15(14):3174. doi: 10.3390/nu15143174. PMID: 37513592; PMCID: PMC10385100.
Libon F, Cavalier E, Nikkels AF. Skin color is relevant to vitamin D synthesis. Dermatology. 2013;227(3):250-4. doi: 10.1159/000354750. Epub 2013 Oct 17. PMID: 24134867.
Marie B Demay, Anastassios G Pittas, Daniel D Bikle, Dima L Diab, Mairead E Kiely, Marise Lazaretti-Castro, Paul Lips, Deborah M Mitchell, M Hassan Murad, Shelley Powers, Sudhaker D Rao, Robert Scragg, John A Tayek, Amy M Valent, Judith ME Walsh, Christopher R McCartney, Vitamin D for the Prevention of Disease: An Endocrine Society Clinical Practice Guideline, The Journal of Clinical Endocrinology & Metabolism, 2024;, dgae290, https://doi.org/10.1210/clinem/dgae290
Marques CD, Dantas AT, Fragoso TS, Duarte AL. The importance of vitamin D levels in autoimmune diseases. Rev Bras Reumatol. 2010 Jan-Feb;50(1):67-80. English, Portuguese. PMID: 21125142.
Richard A, Rohrmann S, Quack Lötscher KC. Prevalence of Vitamin D Deficiency and Its Associations with Skin Color in Pregnant Women in the First Trimester in a Sample from Switzerland. Nutrients. 2017 Mar 10;9(3):260. doi: 10.3390/nu9030260. PMID: 28287422; PMCID: PMC5372923.
Ursache, A.; Lozneanu, L.; Bujor, I.E.; Mandici, C.E.; Boiculese, L.V.; Bausic, A.I.G.; Grigore, M.; Socolov, D.; Matasariu, D.R. Vitamin D—The Iceberg in Endometriosis—Review and Meta-Analysis. J. Pers. Med. 2024, 14, 119. https://doi.org/10.3390/jpm14010119
Xie B, Liao M, Huang Y, Hang F, Ma N, Hu Q, Wang J, Jin Y, Qin A. Association between vitamin D and endometriosis among American women: National Health and Nutrition Examination Survey. PLoS One. 2024 Jan 12;19(1):e0296190. doi: 10.1371/journal.pone.0296190. PMID: 38215179; PMCID: PMC10786361.
Yan C, Hu C, Chen X, Jia X, Zhu Z, Ye D, Wu Y, Guo R, Jiang M. Vitamin D improves irritable bowel syndrome symptoms: A meta-analysis. Heliyon. 2023 May 25;9(6):e16437. doi: 10.1016/j.heliyon.2023.e16437. PMID: 37260904; PMCID: PMC10227324.
Yu XL, Wu QQ, He LP, Zheng YF. Role of in vitamin D in irritable bowel syndrome. World J Clin Cases 2023; 11(12): 2677-2683 [PMID: 37214583 DOI: 10.12998/wjcc.v11.i12.2677]
