Misli proizvode emocije, a emocije nam određuju realnost

Kako je god bitno čime hranimo naše tijelo, tako je bitno čime hranimo i naš um. Jer ono što mentalno konzumiramo, sve ono što od informacija iz okolnog svijeta uzimamo, sve to ostavlja u nama nekakav trag. Postupci i riječi koje ponavljamo, informacije koje ponavljano slušamo, slike koje gledamo, sve to na nas utječe, formira naša uvjerenja, izaziva u nama neke emocije i to je ništa drugo nego ostavljanje kemijskog traga u tijelu. Emocija sreće, radosti, zahvalnosti ili ljubavi, ima svoju kemiju. Emocija brige, ljutnje, straha ili tuge također ostavljaju svoj kemijski trag na našoj biologiji, na našem tijelu. 

Naše tijelo je kompleksan sustav u kojem se isprepliću različiti aspekti postojanja i oni su međusobno povezani. Misli putem emocija utječu na naše fizičko tijelo, a isto tako obrnuto stanje našeg fizičkog tijela može utjecati na misli, hoće li one bit optimistične ili depresivne i slično. Znamo već koliko su fizička i psihološka razina postojanja isprepletene u patofiziologiji i liječenju debljine ili dijabetesa, voljela bih da znate da se isto odnosi i na neplodnost.

Često se može čitati o alkalnoj prehrani i hrani koja nas kiseli. Neupitno je da nam slatkiši, razno razne prehrambene prerađevine i hrana niske nutritivne gustoće škode, no zaboravljamo da nam jednako tako škode i misli koje nas dovode u kronično ne podržavajuće emocije, kroničan strah, kroničnu brigu, ljutnju tugu. Ne govorim pritom da su negativne emocije loše, govorim o tome da su nesvjesna emotivna stanja, kronično prisutna – loša po naše cjelokupno zdravlje. To nažalost utječe i na našu plodnost. 

Svi smo mi socijalna bića, imamo potrebu biti dobri, uspoređujemo se s drugima, težimo savršenstvu, nastojimo preživjeti u masi i ta utrka nas često odvoji od naših tijela, od pulsa, od daha i upadnemo u stanja izgubljenosti, iscrpljenosti, depresije, anksioznosti itd.

Za razumijevanje plodnosti i procesa optimizacije plodnosti vrlo je bitno znati kako naše misli pa potom emocije proizašle iz tih misli, utječu na naše tijelo. Nažalost, kroničan stres kao posljedica gore navedenoga ili nekih tjelesnih uzroka (npr.opterećenost teškim metalima, ili mikotoksinima) značajno narušava našu probavu, narušava i metaboliziranje naših hormona, ali i štetnih tvari i konačno narušava naš imunitet. Suludo je misliti da plodnost tu ostane neokrznuta pa ne čudi stopa neplodnosti u modernoga, ubrzanoga svijeta.

Sigurno ste čuli onu, “hrana za mozak” i pritom vjerojatno pomislite najprije na orahe i druge orašaste plodove i sjemenke. To je točno, no ima još nešto vrlo bitno. Naš drugi mozak su crijeva,  a ona su pak uključena u probavu, u metabolizam hormona, eliminaciju štetnih tvari iz tijela i konačno, crijeva čine 80% imuniteta. Iz tog razloga je nužno za zdravu plodnost i opće zdravlje, redovno konzumirati raznoliku hranu u koju će biti uključeni orašasti plodovi, sjemenke, povrće i voće kao glavni izvor prehrambenih vlakana, cjelovite žitarice visoke kvalitete i kvalitetni izvori proteina i masnoća. Na taj način će nam hrana pomoći da nam misli ne budu “kisele” no s druge strane se redovnom praksom mentalne i duhovne higijene, te svjesnim odabirom sadržaja kojem se izlažemo, treba naučiti propuštati vanjske informacije iz svijeta i odnosa oko nas, u naš unutarnji prostor. 

Zapamtite, vaše tijelo i vaš unutarnji prostor danas, je prva kuća vašem djetetu sutra!